BUDI DRUKCIJI

Allah dz.s. je apsolčutno dobro i izvor svakog dobra. Zlo pak koje nas zadesi izvor smo mu sami. On, Uzviseni, objavljuje Kur'an da nas vodi putem dobra. U pozivu na taj put Kur'an se sluzi slijedecim metodama: podstice covjeka na razmisljanje o Allahovim dz.s. stvorenjima, o zemaljskim i nebeskim stvarima. „Zasto oni ne pogledaju devu kako je stvorena, i nebesa kako su uzdignuta, i planine kako su rasporedenje, i zemlju kako je rasprostrta….“ Razmisljanje o Allahovim dz.s. stvorenjima osnazuje vjeru u ljudskim srcima. Zato je Allah dz.s. kroz objavu vrlo cesto naglasavao nuznost razmisljanja. Kur'an se koristi i kazivanjem o prethodnim narodima. Kur'an nam kazuje o ljudima i narodima koji su zivjeli prije nas, kako dobrociniteljima tako i zlociniteljima. Kazuje nam o dobrociniteljima kako bi nam oni bili uzor i o zlociniteljima kako bismo vidjeli gdje su ostali. Kur'anska kazivanja o prethodnim narodima nisu stavljena u historijski kontekst, ne bave se mjestom i vremenom dogadaja, vec se smjestaju, a Kur'an je sve vremena knjiga, u kontekst univerzalnosti, u univerzlane poruke borbe dobra protiv zla. Tako nam ta kazivanja o prethodnim narodima ne sluze da upoznamo historiju vec da nam ona bude uciteljica zivota. Jer, Uzviseni Bog kaze: „Zaista u kazivanjima o njima pouka je za razumom obdarene“. Koristi se Uzviseni u Kur'anu metodom pobudivanja unutarnjih osjecanja u covjeku, osjecanja koje ce ga kao vjernika nagnati da trazi odgovore na vjecita pitanja: ko me je stvorio, zasto sma tu i kuda idem. Ta pitanjaco vjekovu prirodu priblizavaju, dovode u ono sto jest spram covjekove prirode. „A ti lice svoje usmjeri pravoj vjeri“, veli Uzviseni Bog. Spram nje je Allah dz.s. covjeka stvorio. „Ne treba da se mjenja Allahova vjera“. Nasim potrebama Allah dz.s. je vjeru priblizio. I ne treba mjenjati vjerske propise vec mjenjati sebe i uskladivati svoje ponasanje spram tih propisa. Obveseljava i opominje, obecava i prijeti. Allah dz.s. u Kur'anu koristeci cetvrtu metodu u pozivu covjeka na dobro. Obveseljava vjernike, opominje nevjernike, obecava dobrociniteljima, prijeti zlociniteljima. „Kome knjigu dijela damo u desnu ruku lahko ce racun poloziti, ali kome tu knjigu u lijevu ruku damo tesko ce pred Gospodarom racune poloziti“. Sve ove metode kur'anske u funkciji su postizanja ciljeva koje vjera pred tebe postavlja, a ciljevi su vjerovanje, iscistiti ljudski um od praznovjerja, od laznih bozanstava i dovesti covjeka da temelji svoj zivot na istniskom vjerovanju, na cistoj duhovnosti. Amentu billahi, ve melaiketihi…
A to vjerovanje, istinsko vjerovanje je zivljenje vjere. Kad god sebi postavite pitanje ‘kakav sam vjernik’, odmah postavite i slijedece pitanje ‘sta je vjera ako me djelo ne podstakne, kakva je vjera ako te na sabah ne probudi, sta je vjera ako te ne podstice na dobro…“, stoga kad Kur'an pred sebe postavlja cilj da ljudi vjeruju onda je to sadrzano u ajetu: „Reci: i namaz moj, i obredi moji, i zivot moj i smrt moja sve pripada Allahu“. Svaki dan zivota mog treba biti protska vjerom. Otuda, iz vjerovanja proizilazi i drugi cilj a zove se djelovanje. Allah dz.s. u Kur'anu cesto ponavlja sintagmu: „Oni koji vjeruju i cine dobra djela“. Vjera je istinska tek kad podstakne covjeka da djeluje, da cini ono sto Allah dz.s. od njega trazi, da se oslobada losih navika a izdvaja one koje ce ga u okrilje Allahovog dz.s. zadovoljstva dovesti.
I konacno treci cilj jeste propis. Zivot po propisu. Propisi su brana nase vjere, namaz je brana nase vjere, post ojacava nasu vjeru, zivot u propisima jest ojacavanje nase vjere svaki dan.
Kur'anske metode vjekovima su iste. Njegovi ciljevi identicni su. Ti metodama i stremeci tim ciljevima Kur'an je od covjeka koji je bio ogrezao u svakovrsnom poroku nacinio onog kojem je jos za zivota obecan Dzennet, kakvi su ashabi Poslanikovi r.a. Koristeci se tim metodama i stremeci tim ciljevima Kur'an je od naroda koji su bili barbari, nepismeni, nacinio nosioce civilizacija, civilizacije i civilizacijskih tekovina. Eto Kur'ana tu ispred nas, eto Kur'ana u tvojoj kuci na polici, eto ga svugdje oko nas osim u nasim zivotima. Kur'anske metode da razmisljamo o Bozijim stvorenjima kako bi osnazili svoju vjeru, da pouku iz kazivanja o prethodnim narodima uzimamo, da u sebi pobudujemo osjecaj pripadnosti vjeri i trazimo odgovor na vjecita pitanja i da bvudemo od onih koji ce biti obveseljeni jesu metode koje vaze i danas. „Allahova vjera nikad se ne mjenja“. Ljudi se moraju mjenjati i uskladivati svoj zivot spram te vjere. Stoga, dragi brate, Allah dz.s. u Kur'anu obraca se razumom obdarenim. Bas tebi. Zasto ne pogledas devu kako je stvorena, dakle te zivotinje oko sebe i bacis pogled u nebo kako je uzdignuto, i vidis kako su planine rasporedene i zemlja kako je rasprostrta…i iz svega toga citas ajete, znakove Bozijeg postojanja i osnazujes svoju vjeru. Zasto ne vidis kako su zivjeli narodi prijasnji, ali uzmi i pouku iz zivota blizih predaka tvojih i uci iz gresaka njihovih kako bi razumio Poslanikov hadis da vjernika iz jedne rupe zmija dvaput ne ujeda. I ne treba mjenjati metode koje Kur'an ima jer su nepromjenjive i ciljevi njegovi su vjecni. Mi trebamo se odazvati njegovom pozivu i cuti sta nam poslanik Muhamed s.a.v.s. veli: „Nema veceg siromastva od neznanja niti veceg bogatstva od pameti, od znanja“. Tome nas poziva Kur'an svojom prvom metodom, razmisljaj i uci. Poslanik veli: „Ljudi se na dunjaluku ponose mnostvom imetka a na ahiretu ce se ponositi bogobojaznoscu i mnostvom djela“. Svi koji su se na dunjaluku ponoslili mnostvom imetka u kazivanju o prethodnim narodima vidjeli smo da su propali a najnaglasenja propast takvog jest Karun i zlato njegovo iz vremena Musa a.s. I konacno Poslanik veli: „Nisam vidio nista na zemlji slicno Dzennetu a da su ljudi od toga bjezali, i nisam nista slicno vatri na dunjaluku vidio da su ljudi u to hrlili i zurili, zasto onda ponasanjem svojim na ovom svijetu od Dzenneta bjeze a vatri hrle“.
Uzviseni Boze pomozi nam da razumijemo kur'anske metode i ostvarimo kur'anske ciljeve. Amin.

16.05.2008.
Gradska džamija Zavidovići
Imam prof. hadži Izet ef . Čamdžić

Komentariši