„Na Zemlji ću namjesnika stvorit.“ Stvoritelj obavještava besgriješna stvorenja svoja – meleke. „Zar ćeš onoga koji će nered činiti i krv proljevati, stvoriti?“, upitaše oni i tako nam otkriše da između ostalog čovjekova priroda je i sklonost ka destruktivnom djelovanju. Poslanik kaže: „Džinni su stvoreni od vatre, meleki od nura – svjetla, a čovjek od zemlje.“ Zemlja je čovjeku sve, izvor, stanište i utok. Izvor, jer Allah, dž.š., kaže da smo od zemlje stvoreni, stanište, jer melekima kazuje da će na zemlji namjesnika stvoriti i utok, jer Božiji zakon je da se sve ponovno u zemlju vraća. Ljudsko tijelo je zemlja, a zemlja je kao tijelo, ima ona svoj krvotok, to su njene rijeke, ima ukras svoj, to je bilje, šume…, ima ćud. I kao što čovjek štiti, uređuje i uljepšava svoje tijelo tako i zemlju treba. Kao što bolest ugrožava naš život, onečišćene rijeke i izvori ugrožavaju zemlji život. Tako mi poredimo ono što je od zemlje, iz zemlje i u zemlju će se vratiti. Neštiti tijelo znači izložiti ga bolesti, ogoliti zemlju, znači izložiti je uništenju.
Jedna priča nedvosmisleno nam kazuje kakva treba biti naša briga za okolinu, za planetu Zemlju. Kad sijede brade čovjek kalemiše voćku naiđe pokraj njega vladar s poslugom svojom i upita ga začuđeno: „Zašto kalemiš kad ti ploda od te voćke dočekati nećeš?“ A starac mu odgovori: „Odužejem se onima koji kalemiše meni.“ „Dadnite mu dukat.“, naredi vladar slugama svojim. Starac reče: „Ja plod od svoga rada dočeka.“ „Još jedan mu dukat dajte.“, reče vladar, a starac će opet: „Svaka voćka jednom plod u godini daje, a meni ova dva puta rodi.“ „Još mu jedan dukat dajte i krenimo od njega.“ , reče vladar.
Zašto trebaš posaditi hrast? Zašto trebaš pošumiti bosanska brda? Zašto trebaš okalemiti novu jabuku? Zato što si hrast koje je posadio i uzgojio tvoj djed, posjekao. Zato što si stabla po bosanskim brdima već iskoristio i zato što se, može bit, jabuka koju je tvoj djed kalemio, osušila. Zašto trebamo brinuti o planeti Zemlji? Da li zato što je 22. april njen Dan ili zato što Allah, dž.š., to od nas zahtijeva? On, Uzvišeni, kaže: „On čini da jedni druge na Zemlji smjenjujete, On vas po položaju jedne iznad drugih uzdiže da bi vas iskušao u onome što vam daje.“ (El- En'am, 165)
Da, da, ovdje na Zemlji smo da bi nas Allah, dž.š., iskušao u onome što nam je dao. Niko ne bi trebao biti svjesniji važnosti ovog našeg staništa, planete Zemlje, niko ne bi trebao biti odlučniji u njenoj zaštiti od onih koji imaju Poslanika koji ih uči da mu je Zemlja učinjena džamijom i čistećom. Iz ovog hadisa proizilazi da je proplanak, njiva i livada o kojoj brineš, ustvari sedžada. Iz ovog hadisa proizilazi da je izvor potok i rijeka, abdesthana. Iz ovog hadisa proizilazi da je nebo iznad nas džamijska kupola i ovaj nas hadis obavezuje da kao što se brinemo o čistoći i redu u džamiji, jednako tako se moramo brinuti o čistoći i redu u našoj okolini, u prirodi.
Sve što čovjeku na dunjaluku treba, izvor mu je Zemlja. Svu snagu koje tijelo dobija iz Zemlje je. Zato svaki naš korak po njoj treba biti usklađen s našom zemaljskom misijom, a to je misija Allahovog, dž.š., namjesnika. Zemlja nas hrani, ali zapamtimo, ona će i da nam sudi. „Kad se Zemlja najžešćim zemljotresom zatrese i kada teret svoj izbaci, čovjek će reći šta joj je. Toga dana će Zemlja vijesti svoje kazivati.“ (Zilzal, 1-4) Ashabi kada čudoše ovaj ajet upitaše Poslanika, a šta su to vijesti koje će Zemlja kazivati. Svjedočit će šta si, kad i gdje hodeći po njoj radio. „A svi će na Sudnjem danu kod Njega doći pojedinačno.“ (Merjem, 95) „Pa ako budeš imao trun dobra bit će ti pokazano, a i trun zla budeš li imao bit će ti pokazano“ (Zilzal, 7-8)
Klanjati je dobro djelo, postiti isto, davati zekat je dobro djelo, a i hadž isto. Slušati roditelje i pomagati ih je dobro djelo, biti dobar komšija takođe, posaditi drvo je dobro djelo, okalemiti voćku iznimno je dobro djelo. Zbog činjenice da je čovjek ugrozio svoje stanište, pohlepa tome uzrok je, Ujedinjene nacije su 1968. godine, 22. april, proglasile Danom planete Zemlje. A davno, vrlo davno, u sedmome vijeku, Muhammed, a.s., je učio čovjeka, čovječanstvo učio: „Allah je dobar i voli dobrotu.“ „Čistoća je pola vjere.“ „Allah je lijep i voli ljepotu…“
22. april je Dan planete kako bi čovjeka podsjetio na važnost staništa gdje živi, a davno, vrlo davno, u sedmome vijeku, Muhammed, a.s., je podučio čovjeka, čovječanstvo podučio da kada olakšaš teret slabome to je sadaka, kada ukloniš otpadak s puta to je sadaka, učio nas je da iako nismo svi u mogućnosti dijeliti sadaku iz novčanika, svi u mogućnosti jesmo sadaku, nagradu sadake sticati brinući se o okolišu. Čak je i sastavni dio imana, vjerovanja „ukloniti smetnju s puta“. Svaki korak koji napraviš ka namazu je dobročinstvo i uklanjanje otpadaka s puta i smetnje s puta dobročinstvo je. Biti musliman ne postiže se svodeći vjeru na namaz, na obred, a živjeti u neurednom okruženju. Biti musliman znači urediti i svoju unutrašnjost i svoju spoljašnost.
Uzvišeni Bože, pomozi nas da svakim svojim korakom svjedočimo islam. Amin.
26.04.2024.
Izet-ef. Čamdžić
